Energija korijenja

korijenje koje volimo

Čovjeku se čini kako Majka priroda okrutno postupa s biljem kad pošalje mraz da tiho preko noći "ubije" prvo one nježnije, a potom i ostale biljke. No, to je samo dio ciklusa koji se ponavlja svake godine. Nadzemni dijelovi bilja propadaju jer nisu više potrebni jer je biljka svoju energiju pospremila djelom u sjeme, a dijelom u korijen.

Maslačak se u svojoj žutoj haljini okreće za suncem, žudi za kišom kad je presuho, listovi su mu gorki ali fini u salatama, cvjetovi su mu medeni, a sjemenke u prozračnim padobrančićima i najslabiji povjetarac digne u nebo, ali prave se tajne kriju u korijenju. 

Osušen u komadićima čuvamo ga za čaj. Jedan je od najboljih lijekova za jetru i želudac, te pozitivno utječe na masnoće u krvi. Uvijek ga je dobro spremiti malo u svoj ormar među ostale ljekovite trave i pripravke.

Od cikle, mrkve i jabuke radimo sok koji je pravi eliksir zdravlja. Brojni recepti od ovih namirnica iskočiti će nakon što u tražilicu upišete imunitet. Pijemo ga zaslađenog medom, a djeci ga razrjeđujem sa sokom od jabuke. Nekad je samo naribamo s hrenom na salatu s malo maslinovog ili bučinog  ulja.

Od korijena gaveza pravimo razne meleme i masti kako bi mogli mazati ona bolna mjesta ili pak ozljede da što prije povratimo snagu i regeneriramo se.

Gomolj čičoke izvrsna je hrana za dijabetičare jer umjesto škroba ima inulin. Čisti crijeva i pozitivno utječe na probavu. Bilo da se kuha u varivu ili pak jede sirova to je starinska hrana koja nam daje posebnu energiju.

Korijen koprive u alkoholu odlična je tinktura za tjeme glave. Čisti tako dubinski vlasište i potiče rast kose. Nakon tretmana s omiljenom mi tinkturom osjećam kako koža diše i kako je glava lagana. Baš je ugodno čuti u frizerskom salonu kad frizerka hvali tvoju kosu. Tko voli prirodne stvari i koristi ih u svakidašnjem životu uvijek je na dobitku. 

Zanimljivo je to kako je blago uvijek skriveno pod zemljom. Zemlja ga hrani i čuva. Mi samo moramo biti dovoljno pametni da posegnemo za njim. Da oslobodimo njegovu energiju i nahranimo se njome. 

Kaže se da dobri roditelji daju svojoj djeci korijen i krila. Korijen da znaju gdje im je kuća, a krila da odlete i pokažu što ste ih naučili. Silno se trudimo biti upravo takvi roditelji svojoj djeci. U nekim našim kalendarima djetinjstva skriveno je pak puno doživljaja. Ima naravno i onih na koje smo ponosni da se isti tren uspravimo, sretni da nam srce zatreperi, tužni da se duša stisne, ali i nepravednih da se zubi stisnu kao i gorkih da zatvorimo oči... ipak oni su nas dobrim dijelom odredili jer i mi rastemo iz korijena. Taj nas korijen hrani. Što je zdraviji daje nam više snage, a i veća krila. Bez korijena smo nekako ranjeni. I dok lutamo puneći oči slikama u nas se uvlači tjeskoba za svojim korijenom, svojim nekim blatom ili kamenom, nekim selom gdje je jedan panj pod čijom smo se sjenom krošnje nekad igrali i slušali tatine priče specijalno izmišljene za određenu prigodu. Priče o jednoj rosnoj šibi... i još mnogima koje ne biste u potpunosti razumjeli niti bi vam značile išta jer nisu smišljene za vas i nisu dio vašeg korijena. Kad jednom iščupaš mrkvu iz zemlje ne možeš ju zapiknuti natrag da dalje raste, a ni maslačak ili ciklu, a ni čovjeka. Zato budite nježni prema svom korijenju jer o njemu ovisi koliko ćete veliki narasti. Poštujte svoje korijene kao i Zemlju po kojoj hodate.

"Nemoj nikada zaboraviti da se zemlja ushićuje na dodir tvog bosog stopala, 

a da vjetar žudi igrati se tvojom kosom."

Halil Džubran