srijeda, 25. ožujka 2015.

Brezin nektar - dar prirode

Breza (Betula pendula), brez, brezuša, briza, brizovina, metlika

Vitka kao breza. Krhka kao breza. Žalosna kao breza. Breza je drvo koje plijeni pažnju. Inspiracija je pjesnicima i umjetnicima svih vrsta. Prekrasno u svojoj nježnosti. Elegantno i vitko bijelo deblo nekako se hrabro ističe u proljetnom zelenilu. Djeluje tako čisto i nevino. Bijela, gotovo srebrna kora u tankom sloju prekriva deblo. Breza spada u pionirsku vrstu drveća jer među prvima zauzima površine u kojima se prirodno širi šuma. Kao da se žuri što prije zacijeliti crne rane na požarom opustošenu zemlju. Predstavlja nove početke, uspostavljanje granica, obnovu i pročišćavanje. Elegantna poput dame svojim tek prolistalim sjajnim lišćem poetično treperi na povjetarcu. Stablo breze je apsolutni simbol ljepote i kreativnosti u šumi. 

Prema keltskom horoskopu svatko ima svoje drvo po datumu rođenja. Kelti su brezu smatrali 'damom šume'. Ona ubrzo nakon zime razvija svoje poput papira tanko i šuštavo lišće. Stoga je postala simbol senzualnosti i osjećajnosti. 


Starim Slavenima i Keltima breza je bila jako važno drvo i uz nju je vezano mnoštvo običaja. U Sibiru je bila čak i sveta jer je istjerivala zle duhove i zato su se od njezina drveta izrađivale kolijevke. Kažu da je breza sredstvo silaska nebeskog utjecaja tako simbolizira put kojim nebeska energija silazi i kojim se ljudska težnja uspinje. Zaštitni je simbol vezan uz ljudski život. Od brezova drveta izrađuju se metle. I to one vještičje. Navodno one najbolje lete! Ako ne vjerujete pitajte Harryja Pottera.  

Pripravci od breze koriste se protiv tegoba reume, artritisa i gihta. Od 16. stoljeća zovu ga "stablom bubrežnih bolesti". Sadrži supstance antisptičkog djelovanja stoga se upotrebljava kod kožnih bolesti. Diuretik je i pospješuje mokrenje pa se koristi protiv kamenca i mokraćnog pijeska. Potiče znojenje stoga se koristi kod bolesti mokraćnog mjehura. Smanjuje kolesterol, čisti krv i djeluje protiv bolesti jetre. Preporučuje se i kod gripe i sličnih bolesti. Čajevi od lista pomažu kod visokog krvnog tlaka. Upotrebljava se čak i kod bolesti izazvanih radijacijom. Pupoljci breze upotrebljavaju se jer čiste bubrege, a imaju i antimikrobno i antibiotsko djelovanje. E, da i breza pomaže kod mršavljenja jer potiče izlučivanje tekućina iz organizma, višak vode i toksine, pa tako djeluje na zategnutost kože i elastičnost tkiva.

Kao što se lik Janice u noveli Slavka Kolara ukazuje u liku breze možda se breza ukazuje svima nama svakog proljeća. Svojom pojavom pokušava obnoviti raskinute veze čovječanstva i prirode. Kada vidite brezu, obavezno ju zagrlite, jer prema ruskim znanstvenicima, ona je darivatelj pozitivne energije.

Za Indijance breza predstavlja magično drvo, kao i u Indiji i Sibiru. Ime drvo mudrosti dobiva po brezovoj šibi kojom su učitelji kažnjavali lijene učenike u srednjem vijeku. Mnogim su vojnicima u američkom građanskom ratu kora, sjemenke i sok breze spasili život. Kora breze izvrsna je za potpalu jer sadrži eterična ulja, te smo ju nebrojeno puta korisili umjesto tzv. hepo kocke. Sjemenke breze su jestive kao i mlado lišće koje se može jesti sirovo. A brezin nektar posebno je vrijedna tekućina. Zapravo bismo mogli reći da je to životni sok koji nastaje u drvetu kada se breza budi u proljeće. Drvo breze prirodno filtrira preko 100 litara vode dnevno kroz svoj korijen. Korijen kao prirodni filter pročišćava i dodaje minerale i druge hranjive sastojke u stablo. Sakuplja se jednostavnim bušenjem drveta i ostavi se da kapa u praznu posudu.. Voda koja se cijedi iz drveta je nevjerojatan dar prirode. Djeluje na organizam kao prirodna infuzija. Može se piti nerazrijeđena u manjim količinama. Od nje se radi i medeno vino: 2 litre soka i 2 kilograma šećera te litre vina. Okus tog soka je nekako prozračan i slatkast i kako bi se izrazili somelieri: ističe se drvena nota. Ne mogu ga usporediti ni s čime posebno. Baš tako zamišljam eliksir života. Iako se ne mogu otresti osjećaja da je na neki način ukraden iz prirode. Jasno je da je i zdrav i blagotvoran za ljudski organizam no ipak uvijek mislim neće li breza zbog toga biti još tužnija i slabija? Hoće li nam zamjeriti što pijemo njenu krv? Njenu životnu energiju? Tko zna... Priroda je pomirljiva i uporna. Ne inati se i nije zlobna. Možda će breza samo snažnije zašuštati svojim lišćem i zanjihati svoje tanahne grančice te tiho prišapnuti Majčici Zemlji da je čovjek ponovno došao pod njenu zaštitu. Tiho da to samo ona čuje, a opet dovoljno glasno... možda nas taj eliksir, nektar života ponovno poveže. Možda kad našim bićima poteče ista tekućina, ista krv i ponovno postanemo jedno.

Lajkajte nas na: 


Ako vam se sviđa naša filozofija prijavite se na naše aktivnosti! Veselimo se novim druženjima u prirodi... :-)

Nema komentara:

Objavi komentar